Svih mi suhih kostiju…
Petak, Kolovoz 20th, 2010Reče mi: “Sine čovječji, te kosti – to je sav dom Izraelov. Evo, oni vele: ‘Usahnuše nam kosti i propade nam nada, pogibosmo!’ Zato prorokuj i reci im. ‘Ovako govori Jahve Gospod: Ja ću otvoriti vaše grobove, izvesti vas iz vaših grobova, narode moj, i odvesti vas u zemlju Izraelovu! I znat ćete da sam ja Jahve kad otvorim grobove vaše i kad vas izvedem iz vaših grobova, moj narode! I duh svoj udahnut ću u vas da oživite, i dovest ću vas u vašu zemlju, i znat ćete da ja, Jahve govorim i činim’ – riječ je Jahve Gospoda.”
Jutrooo !
Vratio sam se trčanja ( tuširanje, doručak ) “žvakanje” Riječi…i evo.
Malo sam bio u dvojbi između današnjeg evanđelja ( “… učitelju koja je zapovijed najveća u zakonu…” ) ali Ezekijel, Ezekijel mi je nekako jutros “jači” pa dakle Ezekijel.
“Vežem” jutrošnje razmatranje uz sat vremena “odrađenih” jučer prijepodne u bazilici ( u Palmotićevoj, možda bi trebao uvesti i posebnu kolumnu “zapisi iz bazilike” ) …i hajde da to napokon kažem.
Ljudi ništa bez molitve.
Ako ne molite “nema vam pomoći”.
Sreća vaša da uvijek netko moli ( pa tako se moli i za tebe i sve druge )…ali dok ne počneš ti moliti, svaki dan i to “prave” molitve i dalje ćeš životariti, dosađivati se i “krepavati” na rate…
Sve vam je to “moja” vlastita “nauka”.
Moliš li ?
Kada će te suhe kosti oživiti ?
Nije li već vrijeme ?
Što to spriječava ?
Prestani se izgovarati,…i kreni, kreni,…