On je generalni menadžer za projekte u Odjelu za projekte poslovne revolucije korporativne vrijednosti ( tako glasi njegova funkcija ) i to u najvećoj automobilskoj kompaniji na svijetu, Toyoti.
Slijede neke njegove misli.
Veličina nije važna
- Očekivao sam to pitanje. Male organizacije i male zemlje nisu nužno manje prema važnosti. To nema veze s veličinom tvrtke ili zemlje, nego s posljednjom osobom koja ondje radi, odnosno s ljudima od kojih se sastoji organizacija. Ako ste vi sami iskreni prema sebi i možete pronaći ono što vam je važno kao osobi i proširiti to po organizaciji, ljudi će vas razumjeti i vjerovati onomu što jeste i što osjećate – i tada ćete biti isplativa investicija. I u financijskom smislu i u smislu truda investicija jest ona koju se ulaže u ljude. Nije toliko važno koliko ste veliki i koliko novca imate, nego koliko ste posvećeni pronalaženju onoga što vas uzbuđuje i čini onakvima kakvi jeste – kaže Kaida. Kako to napraviti ako ste mali poduzetnik iz male zemlje poput Hrvatske, pitanje je koje muči mnoge koji se pokušavaju natjecati na vrlo konkurentom svjetskom tržištu. Kaida kaže da bi upravo tu svoju jedinstvenost trebalo iskoristiti u svoju korist. – Netko tko bi mi došao iz Zagreba i rekao da je cijeli život jedino kuhao pileći paprikaš bio bi mi mnogo intrigantniji i zanimljiviji nego onaj tko je došao iz velike zemlje. U Japanu to bi bila rijetkost, zato bi pobudilo znatiželju. Zapravo, ta je jedinstvenost, i to da mogu pobuditi znatiželju na način na koji drugi ne mogu, svojim postojanje, velika je prilika koju imaju hrvatski poduzetnici – kaže Kaida dodajući da to, naravno, ne znači da bi morali postati arogantni.
Ravnoteža poslovnog i privatnog
Važno je biti vjeran sebi i pronaći ono što vas karakterizira iznutra jer to je ključ uspjeha i u životu i u poslu. Naime, mali poslovi i mali identiteti u globaliziranom svijetu znače sve više jer ga čine šarolikim i zanimljivim. S mnogo filozofije u pristupu Kaida ističe da je kreativnost zapravo osobno pitanje. Ne upušta se zato u diskutiranje o tome je li bolje da kompanija inzistira na strogoći i stalnom mjerenju produktivnosti ili da ležernije pristupa poslovanju. – Radije nego da komentiram koji je sustav bolji, želim reći da jenalaženje svojega prirodnog mjesta, zapravo, stvar pojedinca. Riječ je o ravnoteži privatnog života i posla i načina na koji razmišljamo o sebi. Ljudi razmišljaju kao da pripadaju nečemu, organizaciji, timu ili skupini, i tako se ograničavaju – ograničavaju svoje emocije, vežu se uz tu organizaciju, uz jedan mali posao. Posao ili organizacija samo je jedna vaša strana, i sve dok imate drugu, dok znate kako uspostaviti ravnotežu, kako održati svoje hobije na životu, bit ćete kreativni. Vaša žena ili muž, šetanje psa, sve je to dio vas, jednako važan kao što bi vam trebao biti i posao – Kaida daje neočekivan odgovor. Mnogim će se poslodavcima na samu tu pomisao dići kosa na glavi jer ideja da se izjednačava važnost šetnje psa i njihova projekta djeluje im bogohulno. Ipak, Kaida ističe da samo oni pojedinci koji su uspostavili ravnotežu privatnog i poslovnog života mogu biti kreativni.
- Kad izgubite tu ravnotežu, nije dobro. Ipak, nije to nužno krivnja organizacije, koja može biti manje ili više stroga, to ima veze s pojedincem. Uspijemo li pronaći harmoniju, kombinaciju posla i sebe kao osobe, kreativnost će doći sama po sebi. To nije nuklearna fizika, nije teško, svatko to može, ali ljudi se vole ograničavati i vjeruju da će, što će se više ograničiti samo na svoj posao, biti bolji zaposlenici. To nipošto nije istina – tvrdi Kaida.
Prema pozitivnom cilju
U vrijeme financijske krize ili krize bilo koje druge vrste, bilo da zahvaća cijeli svijet ili samo kompaniju, ljudi su skloni vratiti se konzervativnijem načinu razmišljanja i ne riskirti. Svjestan je toga i Kaida, ali kaže da najvažnije ulaganje nije financijsko, nego ulaganje u ljude koji će moći uspostaviti vezu među sobom i potaknuti finalnu kreativnost važnu organizaciji i pojedincu. – Zanimljivo je kako ljudi tumače tu vezu između ekonomije i investiranja u kreativnost. Do određene točke financije mogu utjecati na kreativnost, ali to nisu nužno međusobno povezane stvari. Kreativnost dolazi iz čovjeka samog, izvire iz osobne razine. Odatle dolazi nova energija i uživanje. Ako ideja nije važna pojedincu, ako nije važna vama samima, vjerojatno neće biti važna nikomu. Možda će značiti nešto organizaciji, ali ne dugoročno – objašnjava Kaida. Sâm kaže da upravo u ovom teškom vremenu pronalazi više kreativnosti u samome sebi jer osjeća da treba donijeti više. I u svom okruženju vidi mnoge ljude koji su takvi, koji rade zajedno i vuku prema pozitivnom cilju. – Istina je, doduše, da je mnogo ljudi u vrijeme krize, i općenito u vrijeme kad stvari ne idu pravim tokom, negativno i pesimistično. Ali važno je da makar i jedan od mnogih nastoji ostati pozitivan i zadrži osmijeh, to će napraviti razliku. To je važno za male i velike organizacije jer donosi energiju – kaže Kaida dodajući da za ljude koji se znaju smijati obično postoje otvorena vrata i dobar put za pronalazak rješenja.
